Dženaza namaz

Klanjati dženazu-namaz umrloj osobi je obavezujuća dužnost ‘farzi kifaje’ za muslimana. Kod nas je dugo vremena uobičajno da se dženaza-namaz umrlim obavlja obično pred džamijom, iza obavljenog nekog redovnog namaza, podne ili ikindije, i to uvijek skupno za imamom.

Danas je nažalost veliki broj muslimana, onih iz srednje generacije i mladih, koji uopšte ne znaju kako se klanja dženaza-namaz, niti kako se treba ponašati tokom posljednjeg ispraćaja umrlih. Zbog toga bi bilo nužno da imam, prije nego se pristupi klanjanju namaza, na jedan lijep i prikladan način upozori prisutne na neke stvari. Prije svega da je za klanjanje dženaza-namaza neophodno imati abdest, pa prema tome ko je bez abdesta da se udalji ili neka bar uzme tejemmum ako vec nema vremena da uzme abdest; (Tejemmum se uzima na sljedeći način: 1. Učini se nijjet radi čega se uzima tejemmum /u ovom slučaju radi namaza/ npr. ‘odlučih uzeti tejemmum radi obavljanja dženaza-namaza, 2. Zatim dotaknemo dlanovima čistu zemlju ili predmet od zemlje, dlanove otresemo i njima potaremo lice kao da ga peremo, 3. Na isti način ponovo dotaknemo dlanovima čistu zemlju ili predmet od zemlje, pa potremo lijevom desnu, a desnom lijevu ruku do iza laktova.) drugo: da podsjeti prisutne koji žele klanjati da se svrstaju u najmanje tri reda (saffa), jer to ima svoju svrhu i uporište u praksi Allahovog poslanika a.s; treće: da u najkraćem objasni okupljenima način klanjanja dženaza-namaza budući da mnogi ne znaju ili su zaboravili kako se klanja dženaza-namaz, a žele da je klanjaju; i na koncu da ukloni i opomene prisutne neklanjače, i zatraži da ne puše, ne govore i ne čine druge nepristojnosti u vrijeme klanjanja dženaza-namaza i da bar na taj način iskažu poštovanje prema umrlom, ostalim prisutnim i samome namazu kao namazu. Svakako da je potrebno naglasiti da žene ne klanjaju dženazu-namaz, niti se mogu naći medu klanjačima.

Dženaza-namaz nema niti jednog rekata. Klanja se stojeći (na kijamu), a sastoji se od četiri tekbira (Allahu ekber) i selama. Ruke se podignu spram ušiju samo prilikom donošenja prvog tekbira. Ko izostavi makar i jedan tekbir kod klanjanja dženaza-namaza, taj namaz mu neće vrijediti, jer su ti tekbiri obavezni (farz). Ako se više ništa drugo ne bi proučilo, namaz će ipak biti valjan.

Prema tome, dženaza-namaz se klanja umrloj osobi koja je okupana i zamotana u ćefine. Klanja se tako da desna strana umrle osobe bude okrenuta ka Kibli. Imam će stati ispred džema’ta prema prsima umrlog, a džemat će se poredati u saffove, kao što smo već rekli u najmanje tri saffa.

Dženazu-namaz zanijjetimo:

NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATEL-L-DŽENAZETI, SENAEN LILLAHI TE'ALA, VE SALAVATEN ‘ALEN-N-NEBIJJI, VE DU'AEN LI HAZEL-L-MEJJITI (ZA ŽENSKO: LI HAZIHIL-L-MEJJITETI), EDAEN MUSTAKBILEL-KIBLETI, IKTEDEJTU BI HAZEL IMAMI – ALLAHU EKBER!

Nijjet za namaz se može učiniti i na svom jeziku, na ovaj ili sličan način:

ODLUČIH DA KLANJAM, U IME ALLAHA UZVIŠENOG, DŽENAZU-NAMAZ, UZ HVALU ALLAHU I SALAVAT VJEROVJESNIKU, I UPUĆUJUĆI DOVU ZA UMRLOG/UMRLU, OKRENIVŠI SE PREMA KIBLI I PRISTAJUCI ZA OVIM IMAMOM – ALLAHU EKBER.

I ovaj namaz kao i svi drugi može se zanijetiti srcem, odnosno mislima.

Poslije početnog tekbira uči se ‘Subhaneke’ dodajući mu ‘ve dželle senauke’ iza riječi ‘ve te’ala džedduke.’

Zatim se izgovori drugi tekbir, pa se prouče ‘Salavati’, koji se uče na drugim namazima na posljednjem sjedenju.

Poslije ‘Salavata’ donose se treći tekbir i onda se prouči ‘Dova’.

Nakon ‘Dove’ prouči se četvrti tekbir i preda se selam.

Ko ne zna na arapskom Dovu za dženazu-namaz može proučiti:

RABBENA ATINA FI-D-DUNJA HASENETEN VE FIL-L-AHIRETI HASENETEN VE KINA ‘AZABEN-N-NAR, ŠTO ZNAČI : GOSPODARU NAŠ, DAJ NAM NA OVOM SVIJETU DOBRO, A I NA BUDUĆEM SVIJETU DOBRO I SAČUVAJ NAS PATNJE U VATRI.

Ili ko ne zna ni ovo neka prouci:

>Ja Rabbi, ja Rabbi, ja Rabbi!<

Prisutni koji ne znaju Dovu ili koji ne znaju njen sadržaj, trebali bi bar znati da Dova za dženazu-namaz sadrži našu najiskreniju molitvu i želje za umrlog kod Uzvišenog Allaha, jer je jedna od bitnosti dženaza-namaza moliti i tražiti od Allaha spas i milost za umrlu osobu. Ako bi se tako ponašali i bili svjesni toga tad dženaza ni bi poprimila obilježja i osobenosti jednog pukog mehanickog obreda. Dova za umrlog svakako ima svoje mjesto i smisao i nakon predavanja selama, odnosno po završetku dženaza-namaza, ali se ona kod nas ne praktikuje, osim učenja Fatihe iz nama nepoznatih razloga. Ipak, preporučujemo učenje Dove za umrlog i nakon predaje selama, budući je to praksa Allahovog Poslanika a.s. Ako neko i ne zna Dovu, može je proučiti i na svom jeziku i sam joj dati prikladan sadržaj. Mi ćemo ovdje navesti jednu od mnogobrojnih Dova za umrle koje je Poslanik a.s, učio, kako bi se proniklo u njen sadržaj i značenje, i eventualno poslužila kao primjer za neke naše Dove:

“Allahu moj! Oprosti mu (joj) i smiluj mu (joj) se, pređi preko njegovih (njenih) nedostataka i ispričaj ga (je). Učini prijatnim njegova (njena) staništa, rasprostrani mu (joj) njegovo (njeno) novo naselje. Očisti njegovo (njeno) tijelo sa vodom prijatnom i ugodnom, a rastavi ga (je) od njegovih (njenih) pogreški kao što rastavljaš bijelu odjeću od prljavštine, zamijeni mu (joj) dom sa hajirnijim domom i porodicu sa drugom hajirnijom porodicom. Uvedi ga (je) u džennet i zaštiti ga (je) od kaburskog azaba i džehennemske vatre!”

Prema novorođenčetu koje je pokazivalo znake života postupa se kao i sa odraslim kad umre. Ali ako se novorođenče rodilo mrtvo, tad mu se nadjene ime, okupa se, opremi i zakopa bez klanjanja dženaza-namaza.

Sukladno Šerijatskim propisima dženaza-namaz se ne klanja otpadnicima od Vjere, počiniteljima velikih kriminalnih djela, kao što je npr. umorstvo, žrtvama kojekakvih sukoba i razmirica, onome koji izjavi da je namaz nepotreban i ništavan itd. Premda kod nas vlada rašireno mišljenje da se samoubici ne klanja dženaza-namaz, naš Imam Ebu Hanife, Allah mu se smilovao, je stanovišta da se i samoubici iako je veliki griješnik treba klanjati dženaza-namaz, držeci da čovjek u trenutku samoubojstva nije normalan i pri svijesti.

Allahov Poslanik Muhammed a.s kaže:

NEMA MUSLIMANA KOJI UMRE PA MU DŽENAZU KLANJA ČETRDESET LJUDI KOJI NE ČINE ŠIRK ALLAHU, A DA ALLAH NEĆE PRIMITI NJIHOVO ZAUZIMANJE ZA NJEGA.

Također je Poslanik a.s rekao sljedeće:

KO KLANJA DŽENAZU UMRLOM MUSLIMANU, ALI VJERUJUĆI U ALLAHA I OČEKUJUĆI OD NJEGA NAGRADU, PA GA UJEDNO I OTPRATI DO KABURA I SAČEKA DOK SE ZAKOPA, POVRATIĆE SE S NAGRADOM DVA ‘KIRATA’, A SVAKI JE ‘KIRAT’ U TEŽINI BRDA UHUD. KO ODE I KLANJA SAMO DŽENAZU, PA SE VRATI PRIJE NEGO JE UMRLA OSOBA UKOPANA POVRATIĆE SE S NAGRADOM JEDNOG ‘KIRATA’.<